Izložba „Iz prošlosti jedne porodice Osijek–Petrinja–Beograd“ u Etnografskom muzeju u Beogradu

Veći deo izložbe prati porodicu Radanović u Osijeku koja se može smatrati predstavnikom srpske građanske porodice nastale i oblikovane u Habzburškoj monarhiji. Pozicija ove porodice na društvenoj lestvici konstantno je rasla od kraja 18. veka do Drugog svetskog rata. Osnovu njihove ekonomske stabilnosti činila je trgovina tekstilnim materijalima: suknom, prekrivačima i pozamanterijom. Pored porodičnog poslovanja abadžija i trgovaca muški predstavnici u 20. veku su bili: veleposednici, industrijalci, sudije okružnog suda, kraljevski javni beležnici, oficiri i gradonačelnici. Kontinuirano i aktivno su učestvovali u javnom, kulturnom, crkvenom, društvenom i političkom životu grada Osijeka. Najviši uspon porodica doživljava učetvrtoj deceniji dvadesetog veka.

Identitet ove porodice ogleda se u stalnom preplitanju tradicionalnih vrednosti i normi srednjoevropskog građanskog društva. Porodica je bila pravoslavne vere i u njenom okrilju i široj zajednici slavljeni su verski praznici i poštovani tradicionalni običaji

Žene iz ove porodice su se starale o vaspitanju i obrazovanju dece. Takođe, bile su u službi reprezentacije supruga, porodice i domaćinstva, a važnu ulogu su imale u oblikovanju enterijera i vizuelnog identiteta porodične kuće.

Porodične i ratne tragedije, izbeglištvo, kao i neposredni događaji vezani za uspostavljanje posleratnog sistema naglo su prekinuli razvoj, privredne i društvene aktivnosti ove ugledne osječke porodice. Udajom ženskih članova porodični život se nastavio u drugim sredinama, u Petrinji i Beogradu.

U posebnom segmentu izložbe predstavljen je život Vere Radanović, udate za trgovca Nikolu Tomića iz Petrinje. Period od 1923. do 1978. obeležen je sudbonosnim ratnim godinama, izbeglištvom iposleratnom društvenom marginalizacijom.

Zahvaljujući želji naslednika porodice Radanović i Tomić, da svoje porodične dragocenosti poveri na čuvanje Etnografskom muzeju u Beogradu, ovi predmeti, kao svedočanstvo života jedne porodice, postali su deo kulturnog nasleđai dragoceni izvori za razumevanje i tumačenje privatnog i javnog života srpskog građanskog društva od kraja 18. do sredine 20. veka.

Budite informisani

Prijavite se

Bilten Turističke organizacije Srbije