Praistorija
Na području današnje Srbije nalaze se neka od najstarijih arheoloških nalazišta u Evropi. Arheološka nalazišta naseobina prvih civilizacija na tlu Srbije promenila su naše poimanje načina života ljudi u dugoj praistorijskoj epohi.
Teritorija Srbije nastanjena je pre četrdesetak hiljada godina, ali su ljudske zajednice koje su živele na tom prostoru ostale bezimene sve do I milenijuma pre nove ere, do vremena kada je za njih bio zainteresovan antički svet. Kako nije bilo pisanih dokumenata, istorija tih ljudskih zajednica može se proučavati prvenstveno kao kulturna istorija.
Lokalitet Lepenski Vir mnogi arheolozi smatraju kolevkom evropske civilizacije jer pronađeni ostaci arhitekture i artefakti datiraju iz perioda između 7000 i 6500 godina pre nove ere. Tragove starčevačke kulture, koja datira iz perioda starijeg neolita, možete videti na lokalitetu Starčevo na levoj obali reke Dunav, dok se ostaci nešto mlađe vinčanske kulture nalaze u selu Vinča s druge strane reke. Praistorijski ljudi iz perioda starčevačke i vinčanske kulture za sobom su ostavili zemunice, oruđa i oružja, kamene statue i keramičko posuđe izuzetne lepote.
Artefakti arheoloških lokaliteta govore o svakodnevnom životu, umetničkom izrazu i duhovnim uverenjima ljudi tog vremena. Ova nalazišta omogućavaju posetiocima da prepoznaju značaj našeg praistorijskog nasleđa i pruže im jedinstveno putovanje kroz vreme, otvarajući nove horizonte za razumevanje prošlosti, ali i za razmišljanje o sadašnjosti i budućnosti.


Lepenski Vir
Na desnoj obali Dunava, na prostoru Đerdapske klisure, nalazi se Lepenski Vir, arheološko nalazište koje čuva ostatke kulture koja datira iz perioda od 6500. do 5500. godine pre nove ere.
Pročitaj više