Okolina sela Zlot, kod Kučaja u istočnoj Srbiji, veoma je bogata speleološkim lokalitetima koji su poznati pod zajedničkim nazivom Zlotske pećine.
Na zelenim obroncima jedne od najatraktivnijih srpskih planina Zlatibora, na visini od 711 metara nalazi se pravi dragulj prirode, Stopića pećina.
U centralnoj Srbiji na ulazu u grad Aranđelovac nalazi se brdo Risovača sa važnim arheološkim i paleontološkim nalazištem – Risovačkom pećinom.
U krečnjačkom brdu Babina glava u istočnoj Srbiji nalazi se Resavska pećina, čija se starost procenjuje na čak 80 miliona godina. To je čini jednom od najstarijih pećina u Srbiji!
Rajkova pećina nazvana je po čuvenom Rajku vojvodi, ličnosti iz 19. veka koji je, po narodnom predanju, vodio dvostruki život.
Snažne reke ponornice koje teku jugozapadnom Srbijom, prosekle su kroz Drežničku gradinu Potpećku pećinu, jednu od najzanimljivijih speleoloških atrakcija u Srbiji.
Kučevački kraj na istoku Srbije bogat je pećinama koje predstavljaju pravi raj za ljubitelje speleologije. Pored pećina izuzetne lepote, kao što su Dubočka i Ceremošnja, u ovom kraju nalazi se i Ravništarka, zakonom zaštićen spomenik prirode.
Ušuškana u podnožju Zviških planina u istočnoj Srbiji, Dubočka pećina nazvana je po živopisnom selu Dubok u čijem se ataru nalazi. Grandiozan ulaz širine 25 i visine čak 20 metara, probudiće vaš avanturistički duh i podstaći vas da krenete u istraživanje jedne od najdužih pećina u Srbiji.
Prostrana pećina u dolini Rašćanske reke dobila je ime po poznatom srpskom vojvodi Hadži Prodanu. Zajedno s voždom Karađorđem, Hadži Prodan podigao je Prvi srpski ustanak protiv Turaka početkom 19. veka, a kasnije je i sam bio na čelu Hadži Prodanove bune.